c- Mt 5:17Mt 3:15Ro 3:31, 10:4
d- Mt 5:18Lu 16:17, 21:33
e- Mt 5:19Je 2:10
f- Mt 5:21Eks 20:13Eks 21:12Lev 24:17Diu 5:17
g- Mt 5:221 Jo 3:15

Matthew 5

Jisas nalata anona halaf ilif eaꞋ nape naꞋipasa basef buꞋwami

1Jisas nati esis amam nematawa hiesi eaꞋ nalata anona halaf nape. EaꞋ alupumi ananimi mafiꞋi mandatama etifigin malomana. 2EaꞋ anan nafela basef amama laumi nawalipamom.

Jisas naꞋipasa basefa sandanifel endilisi

(Lu 6:20-23)

3Anan naꞋi, “IpeꞋ emi egafipa pegawa eaꞋ ipeꞋ etipa owaꞋ laꞋifipama pendaꞋ maol buꞋunai Godi, deiꞋ ipeꞋ pandanifel pape andeandeꞋ. DeiꞋ main, ipeꞋ pawis eaꞋ kingdom heveni.

4EaꞋ ipeꞋ emi egafipa palef papani, ipeꞋ deiꞋ pandanifel eaꞋ. DeiꞋ main, God nambimb nondaꞋ opalef ipeꞋimi mope boꞋom.

5EaꞋ ipeꞋ emi egafipa mamaipama pape saꞋombel owina enis epes, deiꞋ ipeꞋ pandanifel eaꞋ. DeiꞋ main, ipeꞋ anona nemaf pefaꞋ amamaga buꞋwami God naꞋi endilisi ma neaseꞋepam.

6EaꞋ ipeꞋ emi egafipa ukup mehafel maꞋimaꞋi waf buꞋunai, siꞋi nolomahasa gwaꞋaimi eap paseꞋasa embel, deiꞋ ipeꞋ pandanifel pape andeandeꞋ. DeiꞋ main? Nambimb God neseꞋepa waf anama buꞋunai ukup maimailanai dendeꞋma ipeꞋ siꞋipamana.

7EaꞋ ipeꞋ emi egafipa pati enis epes uwahipis, deiꞋ ipeꞋ pandanifel eaꞋ. DeiꞋ main, nambimb God niti ipeꞋ uwahipipa.

8EaꞋ ipeꞋ emi egafipa ukup mape boꞋom andeandeꞋ ma waf aonai aꞋepa, deiꞋ ipeꞋ pandanifel eaꞋ. DeiꞋ main, ipeꞋ anona nemaf piti God.

9EaꞋ ipeꞋ emi egafipa pandaꞋ maola pahagofa wandaf patalogamas seandaꞋ waf buꞋunai, deiꞋ ipeꞋ pandanifel eaꞋ. DeiꞋ main, God nambimb nofalepa niꞋi ipeꞋ awasi ananipei.

10EaꞋ ipeꞋ emi egafipa paila waf buꞋunai ma enis epes sandaꞋmepa waf aonai saseꞋepa nimanimi, deiꞋ ipeꞋ pandanifel eaꞋ. DeiꞋ main, deiꞋ ipeꞋ pawis eaꞋ kingdom heveni.

11IpeꞋ emi egafipa paila aeꞋ pape naꞋama. Enis sandaiwaꞋma paila aeꞋ sondaꞋ basef mamumami awami basoꞋmaimi ma ipeꞋ. EaꞋ seseꞋepa agof awami endilisi siꞋi ipeꞋ epes aopei ma saseꞋepa nimanimi. Esis sondaꞋepa naꞋama deiꞋ ipeꞋ pandanifel eaꞋ. 12Opalef ipeꞋimi mope awanem pepe pendanifel. DeiꞋ main? Amamaga hiami buꞋwami ipeꞋimi maꞋoh heven ilif. Esis isima sandaꞋ waf aonai ma ipeꞋ naꞋama etin siꞋi fowaꞋ gani sandaꞋ waf aonai ma profet amama mape fowaꞋimi.

Enis epes sope siꞋi soli lam

(Mk 9:50; Lu 14:34-35)

13IpeꞋ siꞋi sol ama pigiambama epes hiesi sape etapi. IꞋi sol amama mumbul usihima aꞋam, owaꞋetin. Nambimb ipeꞋ pendaꞋam piꞋimama usihim wapotiꞋ? OwaꞋetin. Sol amama mumbul maol aꞋama sondaꞋam, esis sokwahom mefeꞋ etap sofofoꞋasom.

14IpeꞋ siꞋi lam epes hiesi sape etapi pihiꞋambas. Anagon taun luꞋwagoma natoma halaf ilif ina nape nandambahoꞋ, owaꞋetin. 15Epes ina sakata lamifah sopaloꞋam maꞋoh balata owin, owaꞋetin. Esis sawamonam balatagw ilifa howealama epes hiesi sape ipat nomon. 16EaꞋ naꞋama etin, ipeꞋ pendaꞋ waf buꞋunai siꞋi lamifah ipeꞋimi mape alihima howealama naep esis amam nematawai hiesi siti waf buꞋunai ipeꞋ pandaꞋanai ma seafela agel Ahalomepa nape ilifi luꞋuna.

Anona nemaf basef miꞋuli Godi nendawalap endilisi

17IpeꞋ ina ukup mondandaꞋ miꞋi aeꞋ afiꞋi ma iliꞋamona miꞋuli Godi neloma basef amam profet fowaꞋ gani mawalipasami, owaꞋetin. AeꞋ ina afiꞋi ma iliꞋamonam, owaꞋ. AeꞋ afiꞋi ma endelam iwapaniꞋam endaꞋam motaga endilisimi. 18AeꞋ aꞋipipa endilisi. Basef amama mope mefeꞋma amamaga mape ilif etapi moloma otaga etap higililam hiꞋilam. Anom basef tuꞋwanima
Basef tuꞋwanim buꞋwami ofagema maꞋi naꞋama. MaꞋi anom amef soꞋumi ma basef miꞋuli Godi, siꞋi diga apeꞋinai mak anama saꞋunai.
amef saꞋusaꞋumi moloma anom basef bandami mail nomona buk miꞋuli Godi, amama mope laꞋelaꞋef hihif naꞋama etin mefeꞋma maol hianai Godi netaga nendawalap hiꞋilana.
19NaꞋama iꞋi emi egafis siliꞋamona anom basef kwawieꞋima basef amama mape miꞋuli Godi ma esis sihiꞋamba enis epesa sondaꞋam naꞋama etin, anona nemaf agof epes isima mefeꞋ saꞋosaꞋom ma kingdom heveni.
Waf esis Judai nape naꞋama. Esis sandaiwaꞋma sieꞋi agel Godi, eaꞋ esis ina saꞋi ‘kingdom Godi’, owaꞋ. SaꞋi ‘kingdom heveni.’
EaꞋ emi egfis sila miꞋuli Godi andeandeꞋma sihiꞋamba enisa sielana, anona nemaf esis sefaꞋ agof luꞋwami ma kingdom heveni.
20NaꞋama deiꞋ aeꞋ aꞋipipa aꞋi, ipeꞋ ukup pepoma amam dambami mawalipasa miꞋuli Godi moloma amam dambami Farisi. IꞋi waf ipeꞋinai buꞋunai owaꞋ nikilaꞋ waf amamunai, anona nemaf ipeꞋ ina pefeꞋ piowis kingdom heveni, owaꞋetin. c , d , e , f , g

Waf okom wandafunai ma epes saha enis sagaꞋ

(Lu 12:57-59)

21IpeꞋ pameꞋ eaꞋ basef amama fowaꞋ gani amam akupipa mofaꞋami maꞋiam naꞋama maꞋi, ‘IpeꞋ owaꞋ peha enin epen neagaꞋ. IꞋi enin neha enin epen negaꞋ, epen inima nambimb netagama basefa kot.’ 22DeiꞋ aeꞋ aꞋipipa aꞋi, emi epen okom wandafuna ma enin sahin owan ananisi, enin nambimb netagama basefa kot. EaꞋ emi epen niꞋipa enin sahin owan ananini niꞋi, ‘IneꞋ epen falafinai’, enis sondaꞋmana basef amam Juda dambami mumafi koti. EaꞋ iꞋi enin epen niꞋipa enin epen lamana niꞋi, ‘IneꞋ okom nahena endilisi’, epen inima nefeꞋ wambel aonai nif fandumi maꞋoma.

23IꞋi ipeꞋ piꞋi pindalali ma God pendaꞋ ofa felefeleꞋ ma balata anama sondolalima Godanai ma iꞋi ipeꞋ ukup mopoma anona waf aonai ipeꞋ pandaꞋana enin sahin owan eaꞋ ukup numbutima ipeꞋ, pendaꞋam naꞋama. 24AtaꞋ pekwaha ofa ipeꞋinai nondaꞋoh felefeleꞋma balata anama, ipeꞋ ataꞋ pitanima pefeꞋ penandona basef peloma sahin owan ipeꞋisi paliꞋ pandaꞋmas waf aonai. Ama eaꞋ, pifiꞋi pefaꞋ ofa pefeꞋ pindalali pesoꞋ Goda ofa.

25IꞋi enin epen niꞋi neandaꞋmepa basef, nelomepa pefeꞋ ma ataꞋ pitu eaf, ipeꞋ mehip peseꞋana okom pewalapa amama piꞋiam peloman, ama basef owaꞋetin. NaꞋama epen inima nendaꞋepa pendaꞋ basefa amama ma jas nondaꞋepa pefeꞋma polisman, eaꞋ mondaꞋepa pendaꞋ kalabus. 26AeꞋ aꞋipipa endilisi, ipeꞋ ina nambimb pekwaha ipat anama sandaꞋ kalabusanai ulal, owaꞋ. Ama peagwa amamaga luꞋwami saꞋumi ma wiaf ipeꞋinai hiꞋilana, pefeꞋ.”

Waf aonai nawala waf buꞋunai daseꞋamainai

27Jisas naꞋipam wapotiꞋ naꞋi, “IpeꞋ pameꞋam eaꞋ basef amama fowaꞋimi. IpeꞋ ina pendaꞋ waf aonai ma soꞋa waola enis amam nematawa deindeias, owaꞋ. 28DeiꞋ aeꞋ aꞋipipa naꞋama aꞋi, iꞋi anona aman nieti anoꞋw nemataꞋw, ama okom ananinai nehafema akwaꞋw, aman anama eaꞋ nandaꞋ waf aonai soꞋa waulanai ma okom ananinai.”

29EaꞋ Jisas naꞋipam anom basef womun etin naꞋi, “IꞋi naep ipeꞋimi mape lagof daꞋisimi mondaꞋepa pewa ma waf aonai, pigiam pikwahom. IꞋi alop tuꞋwanina ipeꞋinai nefaꞋ nimanimi, amama aom kwaukwawieꞋ. Ina andeandeꞋ ma esis sokwaha alop siꞋina ipeꞋinai hiꞋilana neafeꞋ wambel aonai hel nif fandumi mapoma. Amama anona nemaf pefaꞋ nimanimi awami luꞋwami endilisi.

30IꞋi lagof daꞋisimi mondaꞋepa pewa ma waf aonai, petopaꞋam pekwahom. IꞋi alop tuꞋwanina ipeꞋinai nefaꞋ nimanimi, amama aom kwaukwawieꞋ. NaꞋama esis sokwaha alop siꞋina ipeꞋinai hiꞋilana nefeꞋ wambel aonai hel nif fandumi mapoma.

Waf satopaꞋ daseꞋamainai

(Mt 19:9; Mk 10:11-12; Lu 16:18)

31Basef amama fowaꞋ mataga maꞋi, iꞋi anona aman niꞋi niliꞋamona wauluꞋmana ananiꞋwi, anan ataꞋ niꞋi anom basef nondaꞋam mil anop okwatip noseꞋakw ma neatopaꞋ daseꞋama. 32DeiꞋ aeꞋ aꞋipipa aꞋi, iꞋi nemataꞋw akwama owaꞋ kondaꞋ waf aonai soꞋa waolanai, ma waulunamaꞋw neakwahoꞋw etin, anan nandaꞋ akwaꞋw kwandaꞋ waf aonai soꞋa waola anona aman. EaꞋ emi aman nasoꞋ nemataꞋw fowaꞋ anona aman naliꞋamonaꞋwi, aman anama nagiꞋ naseꞋakwi wapotiꞋ nandaꞋ waf aonai soꞋa waola nemataꞋw akwama.

Waf saꞋi endilisi etis gani ilif

33Anom basef fowaꞋ gani pameꞋami maꞋiam naꞋama maꞋi, ‘Basef amama laꞋifimi paꞋi endilisi gani ilif, ipeꞋ ina pesambalom, owaꞋ. Basef amama pilam mondahama ipeꞋ paꞋiama naep Dembinai.’ 34DeiꞋ aeꞋ aꞋipipa, ipeꞋ ina piꞋi basef laꞋifimi endilisi gani ilif, owaꞋ. EaꞋ ina piꞋi ilif hevena pendaꞋ anom basef laꞋififi, owaꞋ. DeiꞋ main, gani ilif heven balata buꞋunai dembinai Godi napoma. 35EaꞋ naꞋama etin ina piꞋi etap anaeꞋ etina pendaꞋ basef ipeꞋimi laꞋifim, owaꞋ. Etap anaeꞋ nandahama siꞋi anona tebol saꞋunai God nahapona boꞋwagahanai. EaꞋ naꞋama etin ipeꞋ ina piꞋi Jerusalema pendaꞋ anom basef ipeꞋimi laꞋifimi, owaꞋ. Jerusalem anama taun wambel luꞋwagoma dembinai kingi. 36IpeꞋ ina pendaꞋ basef ipeꞋimi laꞋifim piꞋi balagah ipeꞋimi, owaꞋ. DeiꞋ main, ipeꞋ ina laꞋifipama pendaꞋ anom auf ama balagah ipeꞋimi meataga afitimi alimi, owaꞋ. 37IpeꞋ piꞋiam piꞋi aꞋe o owaꞋ. PiꞋi amama atom. Basef watanieimi, amama mataga epen aonai Satan atona.

Pegwamasa waf aonai enis epes sandaꞋmepanai

(Lu 6:29-30)

38IpeꞋ pameꞋam eaꞋ basef amama fowaꞋ gani mataga maꞋi, ‘IꞋi ipeꞋ pepaꞋ peloma enisa seahepa naep o seatalamepa nalelef, ipeꞋ pegwamas pehas wapotiꞋ pendaꞋas sondagwama etin.’ 39DeiꞋ aeꞋ aꞋipipa, ipeꞋ ina pegwama epes sondaꞋ ipeꞋ aopei, owaꞋ. IꞋi emi egalin nehepa aomb waꞋol, pendamboma nehepa aomb waꞋol wapotiꞋ. 40IꞋi anona aman nondaꞋmepa basef niꞋi nefaꞋ siaot ipeꞋinai, ipeꞋ peseꞋana sagwegw ipeꞋigwi wapotiꞋ. 41IꞋi anona aman dembinai ma gavman nindinapina ma pefeꞋmana wiga pelomana anagon feleꞋ siꞋi nogota atotona, ipeꞋ andeandeꞋma ataꞋ pefeꞋ pelomanago nehetagw biam laom wapotiꞋ. 42IꞋi emi epen nefalepa ma anom amamaga, ipeꞋ peseꞋanam. IꞋi enin epen niꞋi newaolamepa wiaf, ipeꞋ ina pindaiwaꞋman pesambala basef ananimi, owaꞋ.

Waf ipeꞋ peseꞋasa opalef esis naumbih

(Lu 6:27-28, 32-36)

43IpeꞋ pameꞋam eaꞋ basef amama fowaꞋ gani mataga maꞋi, ‘IpeꞋ peseꞋasa opalef epes isima sape felefeleꞋma ipeꞋ, eaꞋ ipeꞋ ukup wandafuma naumbih ipeꞋisi.’ 44EaꞋ deiꞋ aeꞋ aꞋipipa anom basef aꞋi, ipeꞋ ukup mimila naumbih ipeꞋisi peseꞋas opalef, pendaꞋ betena God niegiambama isima sandaꞋmepa waf aonai. 45IpeꞋ pendaꞋam naꞋama ma peape awasi Godi siꞋi Ahalomapa nape heven ilifi. Anan nandaꞋ aon alipunai nape ilifa nigiambama epes buꞋwasi saloma epes sandaꞋ waf aonai wapotiꞋ. Anan nandaꞋ asaf nalai ma epes isima sape andeandeꞋi saloma isima sandaꞋ waf aonai wapotiꞋ. 46IꞋi ipeꞋ ukup mila epes isima ukup maimaila ipeꞋ etipa, anona nemaf pefaꞋ amamaga buꞋwami maima waf anama? OwaꞋetin. Amam amama mandaꞋ waf aonai maloma mofaꞋ takisi mandaꞋ waf anama atona. 47IꞋi ipeꞋ pinifela isima alupisi ipeꞋisi etis, ipeꞋ petaga pikilaꞋ enisa maina waf buꞋunai? OwaꞋetin. Esis sololama Godi sandaꞋam naꞋama etin. 48NaꞋama ipeꞋ pepe boꞋwepa endilisi siꞋi Ahalomepa ipeꞋinai God nape heven ilif.

Copyright information for AOJFILIFITA